Odluke o blagajničkom poslovanju

Ispunite podatke svog obrta i preuzmite gotovu odluku, spremnu za potpis.

Blagajnički minimum

Većina poduzetnika prvi put čuje za blagajnički minimum kad im knjigovođa kaže da ga treba imati, ili kad slažu dokumentaciju pri otvaranju obrta.

Riječ je o jednostavnoj stvari. Blagajnički minimum je iznos gotovine koji ostaje u blagajni kako biste ujutro mogli otvoriti i vraćati ostatak kupcima. Ako vam netko plati kavu od dva eura novčanicom od dvadeset, taj novac za ostatak mora odnekud doći.

Naziva se još i početni polog ili polog u kasi. Sva tri naziva znače isto.

Je li odluka o blagajničkom minimumu obvezna?

Kratak odgovor: visina blagajničkog minimuma nije propisana zakonom. Ne postoji iznos koji morate odrediti i ne postoji tablica u koju se trebate uklopiti.

To ne znači da odluka nema smisla. Ona je pisani trag o tome kako u vašem poslovanju postupate s gotovinom. Ako imate zaposlenika na blagajni, iz odluke se vidi s koliko novca ujutro počinje i koliko ostavlja navečer.

Kako odrediti iznos

Pođite od onoga što vam stvarno treba. Koliko gotovine trebate da prvi kupac ujutro dobije ostatak, pa onda i treći i deseti, prije nego se blagajna sama napuni od prometa?

Za mali obrt koji povremeno naplaćuje gotovinom to je najčešće nekoliko desetaka eura. Trgovina s raznim cijenama i puno kusura trebat će više.

Iznos nije vječan. Ako se pokaže da vam stalno nedostaje sitnog, donesete novu odluku s drugim iznosom.

Blagajnički maksimum

Blagajnički maksimum je druga priča. Tu zakon postavlja gornju granicu.

Riječ je o najvećem iznosu gotovine koji obveznik fiskalizacije smije zadržati u blagajni na kraju radnog dana. Uređuje ga članak 31. Zakona o fiskalizaciji (Narodne novine 89/2025).

Koliki je blagajnički maksimum

Zakon sam ne propisuje iznose nego ih prepušta pravilniku. Najviše dopuštene iznose propisuje članak 47. Pravilnika o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji (Narodne novine 153/2025), prema veličini subjekta:

Kategorija subjektaNajviši dopušteni iznos
Mikro subjekti i fizičke osobe2.000 €
Mali subjekti7.000 €
Srednji subjekti12.000 €
Subjekti iznad mjerila malog gospodarstva15.000 €

Obveznici koji obavljaju mjenjačke poslove mogu odrediti do 15.000 €, bez obzira na veličinu subjekta. To propisuje stavak 6. istog članka.

Najčešća greška: prepisati najviši iznos

U tablici piše da mikro subjekt smije zadržati do 2.000 €. To ne znači da u odluku treba napisati 2.000 €.

Ako vam na kraju dana u blagajni nikad ne ostane više od 400 €, napišite iznos koji odgovara vašem poslovanju. Odluka opisuje kako vi radite, ne koliko vam zakon najviše dopušta.

Obrazac vam zato nudi iznos prema kategoriji, ali ga možete slobodno promijeniti. Ako upišete više od dopuštenog, upozorit će vas.

Što s gotovinom iznad maksimuma

Iznos koji na kraju radnog dana prelazi vaš blagajnički maksimum polaže se na račun u banci. To je obveza odgovorne osobe, odnosno blagajnika, a rok je najkasnije sljedeći radni dan. U praksi to znači da višak ne ostaje preko noći u ladici.

Minimum i maksimum nisu isto

Nazivi su slični pa se lako pomiješaju, ali riječ je o dva različita dokumenta koja uređuju dvije različite stvari.

 Blagajnički minimumBlagajnički maksimum
Što jepočetni polog za vraćanje ostatkanajveći iznos gotovine na kraju dana
Zakonska granicanema jeima je, prema veličini subjekta
Tko određuje iznosvi, prema potrebamavi, ali do propisane granice
Kada se gledana početku radnog danana kraju radnog dana

Odluka o slijednosti brojeva računa

Treća odluka tiče se nečega što vam fiskalna blagajna ionako radi sama, ali mora biti i zapisano.

Broj računa sastoji se od tri dijela: rednog broja računa, oznake poslovnog prostora i oznake naplatnog uređaja. Ako imate jedan prostor s oznakom 01 i jedan uređaj s oznakom 1, računi izgledaju ovako:

1-01-1
2-01-1
3-01-1

Prvi broj raste sa svakim izdanim računom. Druga dva ostaju ista dok god izdajete račune s istog mjesta i istog uređaja.

Što ta odluka uređuje

Odluku uređuje članak 9. Zakona o fiskalizaciji (Narodne novine 89/2025). Njome potvrđujete da brojevi računa idu neprekinutim redoslijedom, bez praznina, po svakom poslovnom prostoru ili po svakom naplatnom uređaju u tom prostoru.

Uz to se popisuju poslovni prostori s oznakama, adresama i radnim vremenom, te oznake naplatnih uređaja i operatera koji na njima rade.

Numeriranje kreće od broja 1 svakog 1. siječnja i teče do kraja kalendarske godine.

Česta pitanja

Ovisi o tome kako poslujete. Odluka o blagajničkom maksimumu i odluka o slijednosti brojeva računa vežu se uz fiskalizaciju, dakle uz one koji izdaju fiskalizirane račune. Odluka o blagajničkom minimumu nije zakonska obveza, ali se u praksi donosi uz njih. Ako niste sigurni što se odnosi na vas, pitajte svog knjigovođu prije nego potpišete.

Donesete novu odluku s ispravnim iznosom i datumom od kojeg se primjenjuje. Stara odluka vrijedi do tog datuma, nova od njega nadalje. Stare odluke ne bacate nego ih čuvate uz ostalu dokumentaciju.

Ne. Ove odluke su interni akti, što znači da ih donosite sami za sebe. Čuvaju se u dokumentaciji obrta ili društva i pokazuju se na zahtjev u slučaju nadzora.

Potpis odgovorne osobe je ono što odluku čini valjanom. Pečat nije nužan, ali ga mnogi i dalje stavljaju iz navike.

Obrazac izrađuje odluku za jedan poslovni prostor i jedan naplatni uređaj. Ako ih imate više, preuzmite verziju za Word i dopunite tablicu dodatnim recima.

Možete. U obrascu odaberite vrstu subjekta, pa se odluka i potpisni blok prilagođavaju društvu.

Jesu. Odluka se izrađuje u vašem pregledniku, a podaci koje upišete, uključujući OIB, ne šalju se na server niti se igdje pohranjuju. Kad zatvorite stranicu, podaci nestaju.

Trebate pomoć oko administracije?

Ove tri odluke potpišete jednom i zaboravite na njih. Ali papirologija oko poslovanja na tome ne staje, a ona se vraća svakog mjeseca. Ako vam administracija, računi i korisnički upiti uzimaju vrijeme koje biste radije dali klijentima, pogledajte kako vam mogu pomoći.

Back to Top